ChatGPT, koristan suradnik/asistent prometnom inženjeru?

Malo propitkivanje najpopularnijeg chatbot-a, što zna i ne zna o prometnom inženjerstvu.

Prošlo je više od 60 dana (ova tema nastaje sredinom veljače 2023. godine) od starta ChatGPT. Puno medijske i druge buke i strke, ali i puno (relativno) pozitivnih stavova od ljudi koji imaju određeni (svjetski i stručni) kredibilitet. Kroz ovu temu odlučio sam vidjeti koliko je i kako "nakrcan" znanjima iz prometnog inženjerstva. Većinom sam koristio (američki) engleski jezik budući se radi o američkom proizvodu.

Krenuo sam formalno. Zatražio sam popis ITS skupova (ITS service domains), nadajući se listi od 13 skupova definiranih ISO normom 14813. Imam normu iz 2015. godine koje definira 13 skupova, ne znam koliko ih definira verzija iz 2020. godine. Odgovor je ponudio 6 skupova. Da li je odgovor pogrešan? Formalno je, jer nije normativan, ali bolje gledajući, odgovor nudi šest logičkih skupova u koje se mogu rasporediti ITS servisi po ISO normi. Moja presuda: inženjerski pogrešno, ali s motrišta prometne politike i/ili općeg pogleda na inteligentne transportne sustave korektno. Ne bih se sramio tako nešto napisati o općoj ulozi ITS-a, ali bi svakako izbacio iskaz service domains.

Na pitanje iz teorije prometnog toka, odgovor je isto generički i općenito točan. Isto se ne bih sramio tako nešto napisati u uvodnom dijelu nekog pisanog materijala opće prometne namjene.

Kao Zagrepčanin odlučio sam se za pitanje o svome gradu. Postavio sam pitanje na koje svi, ali baš svi znaju odgovor, evo, čak i ChatGPT iskazuje stručno mišljenje o tome. Da li je odgovor dobar ili nije? Odgovor ChatGPT-a komplementaran je ciljevima i mjerama (zaključcima) aktualnog (važećeg) Master plana prometa do 2030. godine za zagrebačko područje.

Zanimljiv je odgovor na slično pitanje na engleskom jeziku. Puno je općenitiji, što je manje važno, ali i puno iskreniji, što je puno važnije.

Moja vječna ljubav i stalna patnja - zagrebački tramvajski podsustav morao je biti tema jednog (gramatički netočno) postavljenog pitanja. Odgovor je vrlo relevantan za zagrebačku zbilju u veljači 2023. godine. ChatGPT je ponudio cjeloviti odgovor/prijedlog jer obuhvaća sve tri osnovne prometne veličine: populaciju (vozni park, integraciju s ostalim modovima), prostor (infrastrukturu) i vrijeme (vozni red, on-line informacije).

Za pitanje o prometu u Rijeci (gdje sam u pitanju i lagao), tu se ChatGPT malo pogubio, jer je naveo opće floskule vezane za atribute kojima sam opisao Rijeku. Na pojednostavljeno pitanje, kako poboljšati promet u hrvatskom gradu Rijeci, odgovor je sličan; dodao je još prometnu infrastrukturu i dinamičnu kontrolu parkiranja (u smislu tarifne politike). 

U jednoj prijašnjoj temi sam pisao o javnom prijevozu i utjecaju Covid-19 pa sam pitao i ChatGPT kakvi su njegovi prijedlozi. Nisu loši, dobro su ga instruirali. Malo kopanja po Internetu pokazuje da su gradovi koji su primjenjivali ove mjere (većinom) vratili putnike javnom prijevozu.

Na općim temama ChatGPT se pokazao uporabljiv, kao dobar asistent (kolega) u promišljanju nekih općih izričaja ili kao "šalabahter" za copy-paste općih fraza i teza u tekstu opće tehničke namjene; ako netko želi zazvučati učeno i ne previše konkretno - za (prometnu) politiku idealno!

Sljedeći korak je prometna tehnika. Krenuo sam s "zbrajanjem do dvadeset" iz područja semaforizacije i javnog prijevoza. Kod semafora je logično sve povezao. Kod javnog prijevoza isto, ali je krivo izračunao. Iz nekog razloga, a na to kreatori ChartGPT-a upozoravaju, aplikacija pogrešno računa osnovne aritmetičke operacije!? Postupak (metoda) je točan, a onda umjesto rezultata 14,1 km/h - bljak! - ispiše se rezultat 19,8 km/h.

Možda je zanimljivo (nekome i šaljivo), ali pokazuje da se ne možemo eksplicitno pouzdati u ponuđene numeričke dogovore. Moje sljedeće pitanje odnosilo se na izračun srednje vremenske i srednje prostorne brzine. Dobio sam metodološki točne odgovore, ali opet pogrešno izračunate! Srednja vremenska brzina je 51,7 km/h jer je aritmetička sredina ovih 12 podataka 620,7; a ne 678,2 kako ChatGPT prikazuje. Srednja vremenska brzina je 51,6 km, a ne kako je pokazano 50,43 km/h. Sljedeći dan sam opet probao misleći možda je jučer sustav bio u "slaboj formi". Međutim, iz nekog razloga slaba forma se nastavila. Da li je problem u razumijevanju decimalnog zareza i/ili decimalne točke; postavio sam pitanje na oba načina i uvijek dobio isti pogrešan odgovor.

Kod ovog pitanja sam doživio i različita "raspoloženja" ChatGPT. Na opetovana pitanja za izračun srednje vremenske i prostorne brzine (izmjene decimalnog zareza i točke, drugačije postavljena pitanja, ...), a sve u nadi brojčano točnog odgovora, znao sam dobiti i ovakav odgovor za izračun srednje prostorne brzine. Odgovor je metodološki točan i pokazuje da ChatGPT još uvijek nije potpuno "utreniran" glede nekih osnovnih pitanja (metoda) iz područja teorije prometnog toka; ponekad je tvrdoglav i drži se striktno teorije, a ponekad je pronicljiv i iskoristi ono što ima i primjeni pravu metodu (postupak), ali uvijek (barem kod mene) rezultat je bio pogrešan.

Za kraj pitanje što ChatGPT misli što čini jednog dobrog prometnog inženjera. Zbog različitosti pojmova transport i traffic, postavio sam oba pitanja. Odgovori su različiti i vrlo točni, taman toliko kolika je i razlika između obavljanja prijevoza (transport) i odvijanja prometa (traffic). Budući se zagrebački fakultet na engleskom zove Faculty of Transport and Traffic Science pitao sam i u tom obliku.

Puno sam toga još ispitivao i propitivao na hrvatskom i (američkom) engleskom jeziku. Nedovoljna definiranost i profiliranost hrvatskih znanstvenostručnih pojmova u području teorije prometa i prijevoza dolazi znakovito do izražaja pa svakako preporučujem u pitanjima prometnog inženjerstva u ChatGPT-u koristiti američki engleski jezik.

Moja presuda (ocjena) nakon 60-tak dana postojanja ovog servisa je jako dobra. Kao prometni inženjer se prema ChatGPT-u odnosim kao prema inteligentnoj Wikipediji. Bez puno muke mogu brzo (odmah) dobiti neke opće metodološke odgovore (ili floskule) upakirane u prometnu stručnu terminologiju. Gdje ćeš bolje?! U odgovoru u prometnom inženjerstvu dobijem: znanje (knowledge), data analysis (što je popularnije od toga danas na svjetskom inženjerskom tržištu), problem-solving (svjetsko tržište je prepuno tvrtki/individua koje se nazivaju "rješavači problema"), project management (prvi ili u prvih pet pojmova na svim svjetskim business top listama zadnjih desetak godina), sustainability (treba li ikakav komentar o neizostavnosti, bolje rečeno obveznosti ovog pojma zadnjih 20-tak godina), itd.. Budući se radi o američkom proizvodu, izraz challenge (izazov) nije u ponudi; za to se moram sam pobrinuti kada radim u okruženju EU fondova. Za inženjerski konkretnije stvari (izračuni i malo složenija pitanja) još ću malo pričekati, makar se i za to može odmah koristiti kao "recept" (metoda), ali isključivo, za sada, uz pomoć (tabličnog) kalkulatora.