Mladost-ludost za upravljačem u prošlom desetljeću?

Brojevi to baš ne potvrđuju, barem u dijelu prometnih nesreća s poginulim osobama.

Dvije teme sam već potrošio na pitanja sigurnosti prometa. Jedna za Grad Zagreb, a drugu kroz primjenu zakona velikih brojeva. Od matematičkog zakona ne može pobjeći niti jedan "krivac" pa neće niti u ovoj temi.

Sredinom veljače 2022. godine dogodilo se u Hrvatskoj nekoliko prometnih nesreća sa smrtnim stradavanjima gdje su u "glavnoj ulozi" bili mladi vozači. Stalno se (opravdano?) priča o ulozi mladih vozača u sigurnosti hrvatskog cestovnog prometa pa samo odlučio pogledati njihov utjecaj u proteklom desetljeću. Zadaća je lagana jer su podatci dostupni u pdf dokumentu dostupnom na Internetu u izdanju Ministarstva unutarnjih poslova: "Bilten o sigurnosti cestovnog prometa u 2020.". Dokument sadrži sažete i pregledne podatke za proteklo desetljeće od 2011. do 2020. godine s posebnim osvrtom na mlade vozače.

Budući se radi o velikom broju podataka koji dolaze strukturirani (sortirani) na različite načine, usredotočio sam se na prometne nesreće koje su prouzročili vozači u kojima je bilo smrtnih stradavanja. Zašto samo nesreće sa mrtvima? Dokument nudi podatke o nesrećama koje su skrivili vozači po različitim starosnim kategorijama gdje je 8 - 10 % vozača nepoznato glede starosti, a to je previše za ozbiljniju analizu. Glede prometnih nesreća sa nastradalim osobama situacija je bolja; nepoznati broj je 1 -2 %, ali i to je prevelika tolerancija. Glede nesreća s poginulima, tri slučaja od 2.711 nisu dodijeljeni poznatoj dobnoj skupini (0,1 %). Osim toga, nesreće sa smrtnim stradavanjima najčešće su u medijskom i stručnom interesu.

Bilten nudi podatke o starosti vozača koji su skrivili prometnu nesreću s poginulima. To su sve osobe koje su upravljale nekim (ne)motoriziranim prometalom, bez obzira imale na to pravo ili ne. Posebno se daju podatci o mladim vozačima, a mladi vozači se definiraju kao: osoba starosti od 15 do 24 godine (<24, a ne ≤24) i posjeduje vozačku dozvolu kategorije koja odgovara vozilu kojim je upravljao u prometnoj nesreći. Zato će u predstavljenim podatcima biti bitne razlike:

• vozača/ica krivaca za nesreće s poginulima mlađih od 24 godine u proteklom desetljeću je bilo 540,
• mladih vozača/ica po definiciji je bilo 428,
• razlika je velikih 112 vozača/ica ili čak 21 %.

Budući je tema učešće mladih u prometnoj (ne)sigurnosti treba analizirati sve mlade osobe. Bez obzira na njihov status u prometu (imali ili ne vozačku dozvolu, upravljali motornim ili drugim prometalom), zanima nas statistika svih mladih ljudi koji su napravili nešto loše upravljajući nekim prometalom.

Zato ovdje razlikujem dvije skupine:

• mlađi vozači: vozači koji su skrivili prometnu nesreću s poginulima,
• mladi vozači; prema definiciji MUP-a.

Podatci su dostupni po dobnim skupinama prikazano na sljedećem grafičkom prikazu. Jasno se uočavaju dvije grupe: oko dobne skupine 25-29 te vozači stariji od 65 godina. 

Prosječna starost vozača krivca za nesreću s poginulima bila je 41,1 godina. Graf pokazuje prosječnu starost s 95 % pouzdanim intervalom po godinama koji pokazuju da je očekivana prosječna starost vozača koji je skrivio nesreću sa smrtnim ishodom bila u granicama 36 - 45 godina.

Budući formalna definicija mladih vozača definira raspon 10 godina starosti, treba napraviti klase od 10 godina. Ta klasifikacija je i logična jer će doseći granicu 65 godina pa se time razdvajaju kategorije radno sposobnog i starijeg stanovništva.

Ako se promatraju prometne nesreće s poginulima u proteklom desetljeću (2011. - 2020.) za koje su krivci vozači strukturirani po kategorijama od 10 godina, mlađi od 24 godine nisu bili najopasnija dobna skupina. To je jasna numerička (statistička) činjenica ako se starosne skupine strukturiraju prema prvoj skupini 15-24 godine. Ovo je na neki način i najpoštenija razdioba jer je očekivani životni vijek u Hrvatskoj 77,8 godina pa se i na spektru starije životne dobi stvara dobna skupina podjednake duljine s prethodnima.

Bez obzira kako gledali dobne skupine, jasno je da su vozači do 44 godine starosti najopasniji. Koliko su opasni? Putem provjere pomoću hi-kvadrat testa napravljena je razdioba koja pokazuje koliko vozači različitih dobnih skupina utječu na nesreće s poginulima. Razdioba izgleda ovako.

Ova razdioba pokazuje da su vozači prve dvije starosne skupine (15-24 i 25-34) krivci za 45 % više nesreća u odnosu na skupine 45-54 i 55-64 koji su reper za ovu razdiobu. Skupina 35-44 godine skrivi 40 % više nesreća, a vozači 65+ sudjeluju 10 % manje u odnosu na repernu skupinu. Pri ovakvoj razdiobi je hi-kvadrat statistika (10,0) manja od teoretskog hi-kvadrata (11,07 za razinu pouzdanosti 0,95).

Ako promatramo vozače krivce za prometne nesreće s poginulima s motrišta dobnih kategorija, onda vozači mlađi od 24 godine nisu jedina starosna skupina koja je znakovito utjecala na smrtna stradavanja u cestovnom prometu u proteklom desetljeću (2011. - 2020.). Jednostavno rečeno, ništa bolji ili gori od ostalih vozača starosti do 44 godine.

Budući analiziramo cijelo desetljeće, zanimljivo je pogledati trendove. Obzirom na veliku gospodarsku krizu početkom desetljeća, ovaj graf bi vjerojatno bolje objasnili stručnjaci društvenih znanosti. Od 2011. do 2014. u Hrvatskoj je vladala recesija, a čim je početkom 2014. godine krenulo malo bolje i broj nesreća vozača mlađih od 24 godine se povećao u sljedećim godinama.

Izolirano promatranje svake dobne skupine otkriva vječni zakon velikih brojeva. Mlađi vozači (15-24 godine) od 2016. godine osciliraju oko 52 skrivljenih nesreća s poginulima godišnje - prosječno jedna svaki tjedan. Da li je smanjenje 2020. nastupilo zbog Covid-19 pokazat će podatci za 2021. godinu (kada budu dostupni).

Za dobnu skupinu 25-34 isto nema promjena od 2016. godine s prosjekom 46 skrivljenih nesreća godišnje.

Dobna skupina 35-44 imala je ustaljeni trend od 2013. do 2019. godine s prosjekom 48 skrivljenih nesreća. Linearan pad 2019. i 2012. upućuje na novo poboljšano razdoblje, odnosno veću svjesnost ove dobne skupine; za konačan zaključak treba pričekati rezultate 2021. godine.

Dobna skupina 45-54, slično kao prethodna, ima tendenciju prelaska na niže vrijednosti broja skrivljenih nesreća. Između 2013. i 2019. radilo se prosječno o 40 nesreća godišnje.

Vozači starosti 55-64 godina gotovo cijelo desetljeće imaju ustaljeni trend s prosjekom 39 nesreća godišnje.

Vozači stariji od 65 godina najmanje su krivi za nesreće s poginulima i tako je cijelo proteklo desetljeće s prosječno 31 skrivljenom nesrećom s poginulima godišnje.

Promatrajući gornje grafove za zadnjih pet godina (2016. - 2020.) proteklog desetljeća (2011. - 2020.) jasno je da mlađi vozači najviše doprinose prometnim nesrećama s poginulima. Od tuda vjerojatno dojam da su mlađi vozači najčešće krivci za nesreće s poginulima.

Na isti način možemo zaključiti da je prvih pet godina desetljeća (2011. - 2015.) bilo doba kada su bili najopasniji vozači 25-34 godine kao krivci za nesreće s poginulima.

Na isti način možemo zaključiti da su tijekom 2017. i 2018. godine najopasniji vozači bili starosti 35-44 godina, a to su osobe dostatnog životnog iskustva.

Provjerimo hipotezu da su mlađi vozači u periodu 2016. - 2020. bilo najbrojniji vozači krivci za prometne nesreće s poginulima. Kvantitativno, to je istina i to pokazuje sljedeći graf.

S motrišta statistike razlika između tri dobne skupine: 15-24, 25-34 i 35-44, nije znakovita. Opet je korišten hi-kvadrat test koji pokazuje da tri dobne skupine: 15-24, 25-34 i 35-44, jednako utječu na sigurnost prometa i da su 20 % većeg utjecaja na dvije reperne dobne skupine (45-54 i 55-64), a opet najmanje dobna skupina 65+ koja je 5 % manja od reperne skupine. Hi-kvadrat statistika (10,8) manja od teoretskog hi-kvadrata (11,07) što potvrđuje da se predložena razdioba statistički značajno ne razlikuje od prikazane razdiobe, a to znači da su u razdoblju 2016. - 2020. dobne skupine vozača 15-24, 25-34 i 35-44 jednako utjecale na događanja prometnih nesreća s poginulima.

Budući je prometna nesreća s poginulom osobom nezavisan događaj (ne pamtim slučaj da je nesreća s poginulim bila uzrok odmah druge takve nesreće), možemo promatrati restrikcije podataka za samo tri dobne skupine: 15-24, 25-34 i 35-44.

Za razdoblje cijelog desetljeća (2011. - 2020.) u razdiobi utjecaja kategorija starosti: 15-24 = 0,99; 25-34=1,00 i 35-44=0,99 dobivamo potvrdu ovakve razdiobe jer je hi-kvadrat statistika (5,53) manja od teoretskog hi-kvadrata (5,99 za razinu pouzdanosti 0,95).

Za razdoblje zadnjih pet godina desetljeća (2016. - 2020.) u razdiobu utjecaja kategorija: 15-24 = 1,00; 25-34=1,00 i 35-44=1,00; odnosno dobivamo potvrdu uniformne distribucije učešća ove tri dobne kategorije jer je hi-kvadrat statistika (2,35) manja od teoretskog hi-kvadrata (5,99 za razinu pouzdanosti 0,95).

Dakle, kako god gledali i okretali brojeve, vozači svih prometala mlađi od 24 godine u proteklom desetljeću nisu dominanta grupa koja je uzrokovala prometne nesreće s poginulima, što više, promatrajući cijelo desetljeće nisu ni najbrojnija dobna skupina. Nesreće s poginulima u jednakoj mjeri uzrokovali su ljudi starosti od 25 do 44 godine, a tim ljudima ne možemo prilijepiti atribut "ludost" (ili možda neki to zaslužuju?).

Vratimo se na mlade vozače; starosti od 15 do 24 godine i posjeduju vozačku dozvolu kategorije koja odgovara vozilu kojim je upravljao u prometnoj nesreći. Raspoloživi su vremenski podatci: po danima i satima. Vikendom su najopasniji jer ih puno više ih vozi (posude automobil od roditelja, prijatelja, ...).

Hi-kvadrat test potvrđuje hipotezu da su mladi vozači danima vikenda 50 % opasniji od ostalih dana glede uzrokovanja nesreća s poginulima; hi-kvadrat statistika (11,4) je manja od teoretskog hi-kvadrata (12,59). Obzirom da analiziramo desetljeće dobro je vidjeti trendove. Od 2015. godine trendovi su se ustalili, bez obzira na dan.

Glede sati u danu, jasno je da vikend upućuje na noćne sate; kasna večer (22 - 24) i pred jutro (4 - 6)

Trendovi po satima u danu ustalili su se već nakon 2014. godine, pri čemu noćni sati više nisu toliko smrtonosni.

Ako govorimo o mladosti, govorimo o neiskustvu, a Bilten nam pruža uvid i u vozački staž. Naime, statistika prikazuje i vozački staž vozača krivaca za prometne nesreće s poginulima. Podatci su raspoloživi u klasama po pet godina, a za prvih 10 godina i po godinama. Po klasama od pet godina pokazuje se da neiskusni vozači uzrokuju najviše nesreća. Početnici na samom početku vozačke karijere nisu najopasniji, nego oni između prve i pete godine vozačkog staža. 

Ako podatke grupiramo po klasama od 10 godina (kao dobne skupine vozača) dobivamo jasan pokazatelj da su vozači s 10 i manje godina vozačkog staža 56 % opasniji od sljedećeg starosnog razreda, odnosno da prouzroče jednak broj smrtnih nesreća kao vozači sljedeća dva razreda: 11-20 i 21-30. Postoji jaka korelacija između starosnih razreda i broja nesreća s poginulima: koeficijent smjera pokazuje da je u prošlom desetljeću svakih deset godina više vozačkog staža donosilo manje 157 prometnih nesreća s poginulima pri viskom koeficijentu determinacije od 0,95.

Budući da su vozači do 10 godina staža najopasniji, analizira se ovo razdoblje zbog dostupnosti podataka. Ako pretpostavimo razdiobu za prvu i drugu godinu vozačkog staža 25 % veću od preostalih kategorija dobivamo potvrdu u hi-kvadrat testu; hi-kvadrat statistika (18,09) je manja od teoretskog hi-kvadrata (18,31).

Bilo bi jako zanimljivo vidjeti dobne kategorije polaznika autoškola. Na žalost, nisam mogao naći ikakav relevantan podatak. Nekoliko Internet portala daje izjave vlasnika/voditelja autoškola da su najbrojniji polaznici starosti 18 - 22 godine. Nema razloga tome ne vjerovati.

Obzirom na jasne i svima dostupne podatke, kako sebi tumačim medijsku i drugu fiksaciju na mlađe vozače? Zašto se mlađe vozače smatra posebno opasnima u cestovnom prometu? Uzrokuju puno nesreća (nisu najgori, ali su jednako opasni s još dvije starosne grupe), a neiskusni vozači (do 5, odnosno 10 godina vozačkog iskustva) uzrokuju najviše nesreća s poginulima. Kada se to spoji s vjerojatno najbrojnijom skupinom polaznika autoškola (18 -22 godine starosti) dolazi se do zaključka: najviše nesreća uzrokuju mladi ljudi s malo vozačkog staža.

Zaključak je pogrešan i nema utemeljenja u javnim podatcima kada su u pitanju vozači krivci za prometne nesreće s poginulima. Prvi graf na početku teksta daje odgovor od kuda "pogreška". Vozači starosti 25-29 godina su najopasniji, a to više odgovara prikazanoj "matematici": sa 18 - 22 godine u autoškolu, vozački staž 1-5 godina uzrokuje najviše nesreća pa kada se sve to "zbroji" - većina krivaca prijeđe životnu dob od 24 godine; nisu više u kategoriji mladih (ili mlađih) vozača,

Da li ovim tekstom zastupam određenu amnestiju mladih vozača? Apsolutno NE! Ideja ove teme je bila utvrditi činjenice temeljem relevantnih podataka. Ono što je relevantno je sljedeće:

• Bilten donosi podatke s prevelikim utjecajem nepoznatih podataka za analizu svih nesreća i nesreća s ozlijeđenima koje su uzrokovali vozači,
• zato se s motrišta vozača krivaca analiziraju samo nesreće s poginulima .
• statistička analiza podataka zadnjeg desetljeća (2011. - 2020.) pokazuje da jednak broj prometnih nesreća s poginulima uzrokuju vozači do 44 godine starosti ako se grupiraju u dobne kategorije: mlađi od 24, 25-34 i 35-44,
• velik je utjecaj vozačkog (ne)iskustva na uzrokovanje nesreća s poginulima,
• naziru se pozitivni trendovi u 2020. godini; očekujući podatke za 2021. nadamo se da nije samo zbog Covid-19 već da se radi o stvarnom poboljšanju.

Provedena analiza usklađena s definicijom mladog vozača ne nalazi opravdanje za mladost-ludost kod prometnih nesreća s poginulima u prošlom desetljeću. Prošlo desetljeće u tom dijelu obilježili su nešto stariji vozači. Da li su rizično ponašanje donijeli iz ranijih godina dok su bila kategorija mladih vozača ili je nešto drugo posrijedi ... ? Da li je možda kategorija mladih vozača preusko postavljena? To nisu pitanja za inženjera.