Remetinečki rotor (post scriptum)

Dvije kratke napomene u svezi "najpopularnijeg" zagrebačkog prometnog objekta

Snimka iz aviona 30. siječnja 2020. u 18:30 (autor: prof. dr. sc. Marko Ševrović)

Remetinečki rotor je kolokvijalni naziv za raskrižje u tri razine (prije u dvije razine), gdje je gornja razina za motorni promet u obliku kružnog toka prometa, u razini zemlje odvija se pješački, biciklistički i tramvajski promet, a cestovnim tunelima je ostvarena kontinuirana cestovna longitudinalna sveza. Rekonstruirani Remetinečki rotor pušten je u funkciju za motorni promet u siječnju 2020. godine, a potpuno rekonstruirani (i za tramvajski promet) u travnju 2020. godine. Inače, toponimski, to je raskrižje Jadranske avenije, Avenije Dubrovnik, Jadranskog mosta i Remetinečke ceste.

Prije početka i tijekom radova na rekonstrukciji bio je intenzivno medijski praćen, svi su o tome imali nešto za reći. Kao i uvijek, bilo je stručnih, dobronamjernih i argumentiranih stavova, ali i onih drugih. Budući je sve rečeno i doživljeno, zašto otvarati priču? Ponukala me službena informacija od strane MUP-a da je od siječnja 2020. do kraja svibnja 2021. godine (gotovo 16 mjeseci) evidentirano šest prometnih nesreća: dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama (tri lakše ozlijeđena: dva vozača i putnik) i preostale četiri s materijalnom štetom. Svi mi ljudi dobre volje vjerujemo da će se savjesno i pažljivo korištenje ovog objekta nastaviti i dalje.

Ova tema obrađuje pitanja:

• zašto je privremena regulacija polučila dobar rezultat (barem je to mišljenje većine dobronamjernih i objektivnih ljudi)?
• zašto je semaforiziran kružni tok prometa?

Odgovor na oba pitanja je jednostavan i sadrži elementarna znanja iz teorije prometnog toka. Za ilustraciju odgovora na prvo pitanje koristit će se klasično načelo "prije - poslije". Analizirat će se zapadni privoz (dolazak iz Karlovca). Taj tok je imao dominantna kretanja na sjever (prema Jadranskom mostu) od 12.800 voz/dan i 11.000 voz/dan prema istoku (Aveniji Dubrovnik). Oba kretanja koristili su iste dvije prometne trake za ulazak u kružni tok, pri čemu je bio ometan jakim tokom sa sjevera (16.500 voz/dan). U uvjetima stani kreni vožnje propusna moć te dvije trake bila je najviše 1.100 - 1.200 voz/h. Zbog toga se u vršnim satima često u toj točci obavljala tjelesna regulacija prometa.

Tjelesna regulacija prometa na starom Remetinečkom rotoru; zapadni privoz 25. listopada 2016. godine u 15:55 sati; prolaze vozila iz zapada, vozila na sjeveru čekaju

Privremenom regulacijom omogućeno je kontinuirano kretanje jednim prometnim trakom u smjeru istoka, što predstavlja propusnu moć oko 1.800 voz/h, a u pravcu sjevera stvorena je semaforizirana prometna točka na Jadranskom mostu s dva traka za rep čekanja i radom semaforskog uređaja koji je omogućavao propusnu moć oko 1.600 voz/h.

Stanje "prije" nudilo je propusnu moć max 1.200 voz/h, a stanje "poslije" ponudilo 3.400 voz/h. Slično su riješena i ostala kretanja. Kada se tome doda činjenica da je MUP (opravdano) zabranio kretanje teških teretnih vozila i autobusa kroz prostor privremene regulacije prometa, jasno je da su postignuti dobri preduvjeti odvijanja prometa. 

Koncepcija privremene regulacije prometa

Privremena prometnica u sjeveroistočnom kvadrantu raskrižja s kritičnim objektom - željezničkim nadvožnjakom

Istina je da su na početku bili česti prekidi prometa izazvani pojavljivanjem teških teretnih vozila i autobusa jer profesionalni vozači nisu poštovali prometne propise (za mene u razočaravajuće velikom broju), ali je i to tijekom vremena riješeno. Također je istina da je u prvo vrijeme za stanare okolnih naselja nastupila teška situacija: prekinuti tradicionalni alternativni putovi, većinom su izlazi iz naselja svedeni na jednu točku, problemi (ne)legalnog parkiranja su isplivali na površinu i dr., ali i tu je prevladala dobra volja i brzo je uspostavljena prihvatljiva situacija.

Zaključak, odnosno konkretan odgovor na prvo pitanje je: u raspoloživom prostoru napravljena je organizacija prometnih tokova koje je minimizirala nepotrebna presijecanja, a na mjestima presijecanja uspostavljana je semaforska regulacija s dostatnim prometnim trakama. Za motorni promet (bez teških teretnih vozila i autobusa) postignuti su bolji uvjeti prometovanja od prijašnjeg postojećeg stanja. Sve te preduvjete i uvjete iskoristio je moj prijatelj i kolega Kazimir te stvorio održivo rješenje. Kada postoji kontinuirano gradilište širine 100 m i duljine 2 km nije moguće postići zadovoljavajuće alternative za pješački i biciklistički promet i činjenica je da su, kao i uvijek, oni bili najveći gubitnici tijekom radova. Njihovi putovi produljeni su prosječno oko 1,2 km. Strpljivost i dobronamjernost žitelja oko Rotora (Kajzerica, Trnsko, Trokut, Savski gaj, Lanište) uvelike su doprinijeli uspjehu privremene regulacije prometa.

Gradilište Rotora 31. srpnja 2019. u 9:40 sati

Semaforska instalacija istočnog privoza u vrijeme tehničkog pregleda, 17. siječnja 2020. u 10:04 sati

Odgovor na drugo pitanje leži u činjenici da infrastrukturno rješenje nije riješilo sukob dva glavna toka u kružnom toku prometa: iz zapada lijevo na sjever te iz sjevera lijevo na istok i ravno na jug.

Prošla 2020. godina je bila Covid-19 godina što potvrđuju i brojanja prometa Remetinečkog rotora. Ograničenja zbog pandemije su 1. lipnja 2020. godine polučila promet od samo 53.104 voz/dan. Razlike između susjednih dana su bile velike. Primjer je ponedjeljak 31. kolovoza s više 104.000 voz/dan, a odmah sljedeći dan (utorak) promet je pao ispod 92.000 voz/dan (11,5 % manje). Zanimljive su varijacije prije božićnih blagdana, kada je promet uobičajeno najveći. Najopterećeniji je bio u petak 18. prosinca - 109.832 voz/h, iznenađujuće mali promet tijekom vikenda (manji od 85.000 voz/dan) i onda opet na očekivanim razinama prije Božića, 21. i 22. prosinca - više od 105.000 voz/dan. U najopterećenijem danu, 18. prosinca, cijelom građevinom (kružni tok, tuneli, izdvojena desna skretanja) od 9:00 do 17:00 sati prolazilo je u svakom satu više od 7.000 voz/h, a u vremenu 14:00 - 17:00 sati i više od 9.000 voz/h. 

Brojenja prometa karakterističnih (vršnih) sati pokazuju ukupan broj vozila u kružnom toku oko 2.500 voz/h i veći.

Sljedeća tablica pokazuje prave razloge semaforizacije. U točkama sukoba kružnog toka prometa sukob vozila je veći od 2.000 voz/h, pretežno veći od 1.500 voz/h, a gotovo uvijek veći od 1.000 voz/h. Zapadni i južni privoz imaju u vršnim satima više od 2.000 voz/h u presijecanju.

Rješenje parcijalne semaforizacije kritičnih točaka nije dolazilo u obzir budući su zone preplitanja dugačke samo 90 m (8 s vožnje).

Drugi razlog semaforizacije spomenut je na početku odgovora. Lijeva skretanja dominantna su na zapadu i sjeveru. Kružni tok s jednim dominantnim lijevim skretanjem, a kamoli dva, ne može ponuditi adekvatnu propusnu moć.

Treći razlog semaforizacije vidljiv je iz debalansa opterećenja na privozima kružnog toka. Ovakav odnos opterećenja upućuje da bi "nastradao" zapadni privoz jer bi ga onemogućavao sjever, kojeg pak ništa ne bi usporavalo zbog slabog opterećenja istoka, a najviše bi "nastradao" jug jer zbroj vozila iz sjevera i zapada ne ostavlja nikakvu vremensku prazninu tom privozu.

Budući su sve točke semaforizirane i moguće je usklađeno propuštati vozila u kružni tok, u jutarnjem vršnom periodu je C = 100 a, a izgubljeno vrijeme u ciklusu iznosi 1 (jednu) sekundu. Poslijepodne je duljina ciklusa isto C = 100 s i izgubljeno vrijeme u ciklusu iznosi 5 s. Za usporedbu, malo semaforizirano raskrižje u dvije faze ima 8 - 10 s izgubljenog vremena u ciklusu. Ovakva mala izgubljena vremena u stvarnosti su vidljiva na način da "stalno ima nekoga u kružnom toku prometa"; prostorne i vremenske praznine su zanemarive - zbog malog izgubljenog vremena stapaju se u kontinuirano kretanje u smjeru kazaljke na satu.

Semaforizaciju kružnog toka prometa predvidio je idejni projekt, razrada glavnog projekta je to potvrdila i provela, a sadašnje stanje razine uslužnosti i visoke razine prometne sigurnosti daju za pravo izboru ovakvog rješenja. Razlozi potrebe semaforizacije su: (1) dominantna dva toka lijevog skretanja, (2) sukob prometnih tokova na svim privozima prelazi 1.000 voz/h, a na nekima i 2.000 voz/h te (3) neuravnoteženost opterećenja privoza kružnog toka izazvala bi nedostatnu propusnu moć na zapadnom (ulazak i Grad) i južnom privozu.

Južna tunelska cijev za vrijeme tehničkog pregleda, 17. siječnja 2020. u 10:47 sati